Crna ruža

Sinoć sam usnula san.San koji je vise sličio na javu,ili je barem donekle ostvarivao duboko potisnute želje… Sekta „Crna ruža“ htjela me je prigrlit u svoje naručje, činilo se kao da su jedino oni shvatali moju potrebu za novim saznanjima smatrajući me „odabranom“.Izgledalo je kao da sam napokon pronašla dom mom duhu koji je dugo…

Nastavi čitanje →

San

Živeći u snu, zadnjih par godina proletjelo je….Previše sam vremena provela u tom prokletom imaginarnom snu u kojem je sve tako savršeno i harmonično…Pomalo sam se udaljila od stvarnog životu,svo slobodno vrijeme provodim sanjajuci i maštjuci..Ponekad toliko dugo provedem u tom magičnom svijetu da zaboravim na realnost dok se moj svijet u javi polko ruši…Dan…

Nastavi čitanje →

Crna udovica…

 Njena duga crna kosa uokviravala je prelijepo blijedo lice.. hodala je tamnim zabacenim ulicama grada. Ljudi su je gledali sa čuđenjem,vjerovatno zbog jarkog crvenog karmina koji je te večeri nasao tiho ,usamljeno mjesto na njenim usnama… Osuđivali su je,zvali su je onim sto nije bila…Često je sjedila u kafiĆu na ćosku jedne mračne ulice,sama sa…

Nastavi čitanje →

Odrastanje

Moraš me pustiti da odem, Ti koji sputavaš moje snove, Nadanja… Moja duša voli da luta, Očekikivanja su mi beskonačno velika, Moraš se pomiriti s time… Ti me vezuješ teskim lancima za zemlju, Ne daješ mi da se vinem u plavetnilo neba. Uporno me napominješ da nemam krila, vraćaš me u realnost od koje uporno…

Nastavi čitanje →

Sama

I opet na kraju ostajem sama Opet sjedim sama u mraku Na nekoj usamljenoj klupi usred grada a ujedno tako dalekoj od svega…   Ali ne. Nisam sama Ja i moj razum pokusavamo nadoknaditi svu onu pricu koju smo propustili…   sada ponovo se zblizavamo upoznajemo nase mane a i pokoju vrlinu koja tu negdje…

Nastavi čitanje →